1153 |
Abu Abdulah Muhamed El Idrizi. arapski geograf i putopisac, pominje naselje Bansif. To je prvi pouzdani istorijski podatak o postojanju naselja koje se nalazilo na mestu današnjeg Pančeva. |
1241 |
Tatari srušili naseobinu na ušću Tamiša u Dunav. |
1430 |
Beogradski kapetan Talovac pominje naseobinu pod imenom Pančal. |
1453 |
Bertrandon de la Brokijer, burgundski plemić, pominje selo Pensej, koje je u vreme njegovog prolaska kroz ove krajeve bilo pod vodom. |
1520 |
Turci srušili naseobinu i raselili stanovništvo. |
1552 |
Varoš pala pod tursku upravu. |
1567 |
U Pančevu boravio Jovan Sigismund II Zapolja. |
1594 |
Bitka kod Pančeva između Turaka i hrišćanskih ustanika |
1598 |
Trupe vezira Mehmeda Saturdžija, udružene sa Tatarima, krenule iz Pančeva u ratni pohod prema severu. |
1605 |
Turčin Ibrahim Kerim pominje Pančevo kao sandžak koji se nalazi preko od Beograda. |
1626 |
Prema zapisu kneza Gavrila Betlema, u pančevačkom garnizonu ima vojske skoro kao i u Temišvaru. |
1660 |
Evlija Čelebija, turski putopisac, opisuje palanku Bančova koja je u to vreme bila zimovnik turske vojske i tranzitna stanica za transport ratnog plena. |
1682 |
Kroz Pančevo prošao temišvarski beglerbeg Kasim-paša. |
1695 |
Sultan Mustafa II u Pančevu |
1696 |
Bitka između Turaka i husara |
1696 |
Austrijski grof Herberštajn sa konjanicima razorio varoš koju su Turci prethodno zapalili i napustili. |
1697 |
Obrstlajtnant grog Herberštajn razara Pančevo |
1698 |
Liniju Pančevo-Karansebeš drži tatarski kan Selimgiraj. |
1706 |
Obnovljena tvrđava i uvećana turska posada. |
1708 |
Sultan Ahmed III naređuje ponovno podizanje pančevačke tvrđave |
1716 |
Grof Klaudije Florimund Mersi osvaja Pančevo. Svršetak turske vladavine |
1716 |
Austrijski grof Klaudije Florimund Mersi oslobodio Pančevo od Turaka i gradu dao ime Čomva. |
1717 |
Austrijski princ Eugen Savojski nadzirao rad na utvrđivanju Pančeva. U varoši ima 70 kuća. |
1718 |
Pančevo postalo sedište distrikta, dobilo pravo održavanja godišnjih vašara, a za pijačni dan određena sreda. U varoši već postoji solara, a ustanovljeno je i Brodarsko zvanje. U distriktu posađeni prvi vinogradi. Benediktinac Volfgang Hajdinger ispoveda katoličko stanovništvo i počinje da vodi matične knjige. |
1719 |
Ustanovljeno poštansko zvanje, a već postoji brodarsko. |
1720 |
Srbi iz okoline Temišvara naseljavaju prostor severno od tvrđave. Minorit pater Norbert Skribani imenovan za paroha. |
1721 |
Podignuta zgrada upravnika distrikta. |
1722 |
Prvi put se spominje Kameralna, kasnije Vajfertova pivara, najstarije industrijsko preduzeće u Jugoslaviji |
1722 |
Abraham Kepiš, Jevrejin iz Požuna, dobio dozvolu za podizanje pivare, koja iste godine počinje da radi. Norbert Skribani osnovao hram. |
1723 |
Nemački kolonisti južno od tvrđave osnivaju Donju varoš. |
1724 |
Izgrađen žitni magacin. |
1726 |
Podignuti graničarska kuća i kontumac. |
1727 |
Podignuta erarska suvača (državni mlin). |
1733 |
Počinje proizvodnja svile. Grad pogodila jaka vremenska nepogoda. |
1736 |
Čanadski biskup dozvolio da se u novoj kapeli služi misa. |
1738 |
Ćesarovci dobrovoljno napuštaju pančevačku tvrđavu koju su oni porušili |
1738 |
Kuga harala čitave jeseni i zime. Turci zauzeli Pančevo. |
1739 |
Austrijska carska vojska ponovo proterala Turke iz Pančeva, a oni, prilikom povlačenja, spalili grad. |
1740 |
Pater Volfgang Puher prvu liturgiju drži u šatoru. |
1742 |
Podignuti velika kasarna i magacin za hranu. |
1743 |
Srbi podigli novu crkvu. Ponovo harala kuga. |
1747 |
prior Hikolit Bakl prvi put osvećuje r.k. parohijsku crkvu |
1747 |
Novu katoličku crkvu osvetio prior Hipolit Bakl. |
1748 |
Snažno nevreme odnelo krovove na mnogim zgradama i srušilo toranj katoličke crkve. |
1749 |
Besneo je orkan |
1750 |
Srbi ponovo podigli crkvu u Gornjoj varoši. |
1754 |
Podignuta je još jedna kasarna i kapela za statuu svetog Jovana Nepomuka. Stanovništvo oslobođeno obaveze ukonačavanja vojnika. |
1756 |
Započeo novi talas kolonizacije Nemaca. Podignuta kapela za statuu svetog Roka. |
1757 |
Položen kamen-temeljac sadašnje rimokatoličke crkve i manastirske zgrade. |
1764 |
Organizovana Banatska vojna granica. Komanda jedne regimente smeštena u Pančevu. Grad dobio status komorskog trgovišta. |
1765 |
Započelo plansko doseljavanje Rumuna, a za potrebe vojske izgrađena fabrika za proizvodnju sukna. |
1766 |
Formirane su dve pančevačke graničarske kompanije i time otpočinje graničarska epoha |
1766 |
Formirane dve kompanije pri Ilirsko-graničarskoj regimenti, jedna za srpsko, a druga za nemačko Pančevo, sa ukupno 827 ljudi. |
1767 |
Varoš postala sedište XII nemačko-banatske regimente. Nemački knez Jovan Đorđe Fišer i srpski Trifun Živković, u ime 82 nemačke i 217 srpskih porodica, mole dvorski savet da se njihove opštine spoje, a Pančevo dobije status vojničke komune. Iste godine, najverovatnije, podignuta i štapska zgrada. |
1768 |
Josif II prvi put u Pančevu |
1768 |
Austrijski car Josif II odseo u Pančevu. |
1769 |
U varoši postoji stanica za otkup svilenih čaura i zavod za njihovo odmotavanje. |
1773 |
Josif II svratio na jedan dan u varoš. |
1777 |
Pančevačka normalna škola izdaje na javnost štampan program |
1777 |
Po evidenciji, sastavljenoj ove godine, u varoši ima 230 zemljoposednika, 44 trgovca, 161 zanatlija, 44 ribara… Iste godine, najverovatnije, osnovana Srpska pravoslavna crkvena opština i parohijsko zvanje. |
1781 |
Započeo još jedan talas kolonizacije Nemaca, a istovremeno se naseljavaju i Slovaci. |
1782 |
Uvođenjem kantonskog administrativnog sistema, Pančevo postaje sedište kantona, sa distriktima u Pančevu, Perlezu, Kovinu i Alibunaru. |
1784 |
Izvan grada obeleženo i osvećeno novo groblje, a na obali Tamiša počelo zidanje velikog žitnog magacina. |
1786 |
U “Mađarskom leksikonu” Jovana Matije Korabinskog Pančevo opisano kao jako trgovačko mesto sa skoro hiljadu kuća. |
1787 |
Izgrađen poštanski put od Pančeva do Karansebeša. |
1788 |
Ćesarevci predaju Pančevo |
1788 |
Turci ponovo osvojili grad, pljačkali ga i palili, a potom se povukli u Beograd. Car Josif II peti put u Pančevu. |
1790 |
Izbegli studenički monasi doneli su mošti Stefana Prvovenčanog u Pančevo |
1790 |
Renovirani rimokatolička crkva, minoritiski manastir i pravoslavna crkva u gornjoj varoši. Kaluđeri iz Studenice mošti Stefana Prvovenčanog sklonili u Preobražensku crkvu. |
1791 |
Osnovano katoličko groblje. U rimokatoličku crkvu iz Beča dopremljene nove orgulje. |
1792 |
Na Maloj pijaci sazidana nova generalska kuća, a u gradu podignuta velika kasarna. |
1793 |
Osnovano pravoslavno groblje. Johan Venighofer otvorio prvu civilnu apoteku “Kod Crnoga orla”, a trgovci osnovali “Društvo trgovaca radi unapređenja trgovačkih interesa”. |
1794 |
Naređuje car Franja I spajanje Nemačkog i Srpskog Pančeva i podiže ovo sjedinjeno mesto na stepen vojničke komune. Pančevačke zanatlije dobijaju esnafske privilegije |
1794 |
Spajene srpska i nemačka opština, grad postao slobodni vojni komunitet, a zanatlije dobile esnafske privilegije na osnovu kojih organizuju život i rad. |
1795 |
Objavljene “Artikule za maistori” i “Artikule za kalfe”. |
1796 |
Srbi na pijaci podihli prvu školu od tvrdog materijala, posvećenu svetom Đorđu, a u Donjem gradu malu crkvu u spomen uspenju Presvete Bogorodice. |
1801 |
Ukinut kantonski sistem i grad ponovo potpao pod vojnu upravu. U toranj Rimokatoličke crkve ugrađen sat, a u kafani “Kod sedam Švaba” zakupljena jedna soba za potrebe lečenja građanstva. Joanikije Milković piše povest vojlovačkog manastira. |
1802 |
Zabranjeno pušenje na ulici, a kuće prvi put dobile brojeve prema katastarskom registru. Na tri mesta u gradu podignuti spomenici u obliku krsta. Pančevo pogodio zemljotres. |
1803 |
Polaganje kamena temeljca gradske bolnice |
1803 |
Magistrat Jevrejima dodelio prostor za groblje. |
1804 |
Postavljen je spomenik u obliku krsta na Velikoj pijaci i osnovano Ribarsko potporno društvo. |
1805 |
Prvi štrajk zabeležen u istoriji grada organizovale priučene svilarske radnice. |
1806 |
Prota Andrija Arsenijević osveštao srbijanske ratne zastave i držao molepstvenije za pobedu Srba nad Turcima. |
1807 |
Otpočelo je zidanje svetouspenske crkve |
1807 |
Planiran je ustanak Srba u Pančevu |
1807 |
Počela izgradnja crkve koja će biti posvećena Uspenju Presvete Bogorodice. |
1811 |
Osveštana novoizgrađena Uspenska crkva sa dva tornja. Štrajkovali obućarski radnici. |
1812 |
Osnovan Fond za izgradnju Magistrata. |
1813 |
Odobreni su statuti streljačkog udruženja, najstarijeg društva u Banatu. Proslava pobede saveznika nad Napoleonom kod Lajpciga |
1813 |
Postavljeni spomenici svetom Florijanu i Jovanu Nepomuku, a Streljačkoj družini odobreni statuti. |
1814 |
Natkriveno građansko strelište. |
1815 |
Na službu u varoš došao brigadni general Mihovil Mihaljević |
1817 |
Car Franc II i carica Karolina posetili Pančevo. Jevtimije Slavković otvorio prvu prodavnicu knjiga u varoši. |
1818 |
Veliki požar |
1818 |
Ogroman požar iz gostionice “Kod sunca” širio se gradom i uništio 144 kuće, 200 štala i 193 šupe. |
1819 |
General Mihovil Mihaljevic otvorio je prvu matematicku skolu koja je obrazovala buduce geometre i artiljerijske oficire |
1819 |
Rođen Vasa Živković. |
1820 |
Prema planu grada iz te godine, Pančevo je podeljeno na 12 četvrti i ima 1419 kuća. |
1821 |
Pancevacki gradani su o svom trosku postavili tri stotine fenjera po trgovima i vecim ulicama |
1821 |
Podignuta vatrogasna pojata, a građani o svom trošku postavili 300 fenjera. |
1822 |
Osnovana Bahmanova ciglana. |
1823 |
Pancevacki pekar Krajmel dobio je dozvolu vlasti da podigne mlin suvacu i prekrije ga crepom |
1824 |
Po naredenju komande Brigade, Magistrat treba da posveti posebnu pažnju ulepšavanju grada i uređenju obale Tamiša. Bio je ciklon |
1824 |
Trgovac Spasoje Jagodić dobio plemićku titulu, a Joakim Vujić igrao u varoši tri pedstave na srpskom jeziku. |
1825 |
Osnovan Sirotinjski fond. |
1826 |
Srpsko trgovačko udruženje darovalo je Uspenskoj crkvi satove za tornjeve.Mehanizam sata i brojčanici izrađeni su u Temišvaru |
1826 |
Sazidana zgrada Devojačke škole. |
1827 |
Osnivanje sirotinjskog fonda. O trošku Magistrata nabavljeno je deset hiljada duda i javora radi sađenja drvoreda po pančevackim ulicama |
1827 |
Osnovana nedeljna, povtorna škola za kalfe, a proradile fabrika likera i Pajerova pilana na vetar. |
1828 |
Ilija Milosavljević Kolarac se nastanio u Pančevu. |
1829 |
Slikar Konstantin Danil dobio je saglasnost da oslika ikonostas Uspenske crkve. Srpski knjaz Miloš Obrenović lično je odobrio izvoz kamena iz Srbije kojim je trebalo da se kaldrmišu Pančevačke ulice.Ove godine osnovano je i Srpsko crkveno pevačko društvo koje je radilo pod rukovodstvom Nikole Durkovića |
1829 |
Kultivisano 16 jutara prigradske šume koja je pretvorena u park Narodna bašta. Konstantin Danil potpisao ugovor o izradi ikonostasa u Uspenskoj crkvi. |
1830 |
Podignuta građanska bolnica. Umesto točkova za izvlačenje vode, tri bunara na Velikoj pijaci dobila pumpe. Ćurčin i Stojanović otvrorili tekstilnu radnju “Kod zlatne ruže”, a Vincenc fabriku ulja. |
1831 |
Od kolere umro 71 građanin. |
1832 |
Episkop budimski Stevan Stanković, nakon ukrašavanja ikonostasa, osveštao Uspensku crkvu (drugi put). Na Komarčevom ostrvu počelo da radi kupatilo. |
1833 |
Položen kamen temeljac za Magistrat i za novu streljanu. Konstantin Danil završio oslikavanje ikonostasa u Uspenskoj crkvi. Pošta penedeljkom i petkom išla u Temišvar. |
1834 |
Vilhelm Herman von Graf otvorio apoteku “Kod Salvatora.” |
1835 |
Joakim Vujić osniva u Pančevu diletantsku pozorišnu družinu |
1835 |
Trgovac Toma Sandulović zaveštao sredstva u fond iz kojeg će se podići gimnazija. |
1836 |
Pančevo broji 11204 stanovnika, medju kojima je 221 trgovac i 472 zanatlije |
1836 |
Gostioničar Ignjat Barajevac zaveštao gostionicu “Kod zvezde” u fond za podizanje gimnazije. Otvorena prva tkačnica svile. |
1837 |
Grad pogodio zemljotres. |
1838 |
Osnovano Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo. Završena izgradnja Magistrata.Grad po treći put u veku pogodio zemljotres. |
1839 |
Miloš Obrenović posetio Pančevo. Osnovan “Fenjerski fond”. Rođen Svetislav Kasapinović. |
1840 |
Konstituisana Evangelistička crkvena opština. |
1841 |
Konstituisana Srpska pravoslavna crkvena opština. |
1842 |
Ilija Miloavljević Kolarac postao austrijski državljanin, a iz Beograda došao Nikola Đurković. |
1843 |
U varoši je proradio prvi parni mlin.Grad je tada imao dve pivare, fabriku likera, holandsku vetrenjaču i desetak mlinova mlinova koje je pokretala konjska zaprega. Na tadašnjih 12500 stanovnika bilo je 69 gostionica |
1844 |
Pojavio se prvi parobrod u Pančevu. Otpočeo je redovan lokalni saobraćaj |
1844 |
Pančevačko pozorišno udruženje prikazalo “Kod Trubača” prve predstave. U Tamiš je uplovio prvi parobrod, a Fridrih Makart konstruisao prvi parni mlin u Banatu, koji je ove godine počeo da radi. |
1845 |
Rođen Kamenko Jovanović, budući knjižar. |
1846 |
Odobrena je Kasina, prva čitaonica. Vićentije Loren otvorio je fabriku ulja koja je bila opremljena jednom hidrauličnom presom |
1846 |
Paroh Vasa Živković održao prvu službu u Uspenskoj crkvi. Proradila fabrika zejtina sa Makartovom hidrauličnom presom na parni pogon. Otvorena Čitaonica “Kasina”. |
1847 |
Rođeni Pavle Jovanović, budući knjižar, i Dragomir Krančević, budući virtuoz na violini. |
1848 |
Stanovništvo je rasteralo vojni i izabralo novi civilni magistrat. Posle bitke kod Vršca patrijarh Rajačić drži u svetouspenskom hramu govor, u kome najavljuje da će rat tek sada da počne. Pojavila se kolera. Vojvoda Stefan Šupljikac iznenada umire u Pančevu |
1848 |
Pobunjeni građani izabrali novu varošku upravu, na čelu sa Vikentijem Kostićem kao gradonačelnikom, a šef policije postao Herman Graf. Uz burna politička zbivanja, u gradu se pojavila kolera. Ignac Vajfert preuzeo pivaru. Krajem godine umro general Stevan Šupljikac. |
1849 |
Mađari pod Percelom zauzimaju Pančevo |
1849 |
Mađarske trupe, pod vođstvom generala Percela, zauzele Pančevo u maju i napustile ga u avgustu. Reorganizovana granica je bitno suzila delokrug Magistrata u narednih deset godina. Rođen Mita Topalović. |
1850 |
Rođen Đorđe Vajfert. Otvoren parobrodski saobraćaj za Beograd i Zemun. Pančevački Nemci osnovali muški kvartet. |
1851 |
Kreirana je carskim rešenjem prva dvorazredna c.k. niža realna škola |
1851 |
Otvorena prva dvorazredna niža realna škola. Rođen budući zoolog Ludvig Vartolomej Graf. |
1852 |
Car Franja Josif I i knez Aleksandar Karađorđević u Pančevu. Prenešen je niži vojnički dom u Pančevo |
1852 |
Car Franc Jozef I pucao na pančevačkom Strelištu. |
1853 |
Započeli radovi na obnovi zvonika i krova na crkvi sa dva tornja. |
1854 |
Ostvarena dnevna parobrodska veza sa Beogradom i Zemunom. Karl Vitigšlager otvorio u svojoj radnji pozajmno odeljenje, preteču javne biblioteke. |
1855 |
Izvesni Bela Herc dobio je dozvolu za prikazivanje”bioskopske panorame”.Odrezan mu je porez u visin od 4 forinte |
1855 |
Osnovana gradska kapela, sa zadatkom da o praznicima svira u Narodnoj bašti. Ignac Vajfert u pivari otvorio parno kupatilo sa 12 tuševa. Otvorena Srpska devojačka škola. Iz štampe izašla na nemačkom jeziku pisana “Istorijska skica Carsko-kraljevskog vojnog komuniteta Pančova” vojnog kapelana Luke Ilića. |
1856 |
Dunavsko parobrodsko drustvo obavestilo je Magistrat da je spremno da preuzme putnički i teretni saobraćaj na liniji Pančevo Beograd Zemun |
1856 |
Ilija Milosavljević Kolarac se odselio iz Pančeva. |
1857 |
Na insistiranje ovdašnje policije, Magistrat je odobrio sumu od 3277 forinti za kaldrmisanje puteva koji vode prema grobljima kako se “ne bi gazilo blato do kolena” |
1857 |
Podignuti pristanište, kapetanija i parobrodska stanica. Popravljena Rimokatolička crkva i osvećena po drugi put, a nadograđeni toranj dobio današnji izgled. |
1859 |
Carskim patentom izdata Uredba o zanatima, a u gradu formirano pet zanatskih zadruga i jedno trgovačko udruženje. |
1860 |
Otvorena je prva telegrafska stanica |
1860 |
Otvorena telegrafska stanica. |
1861 |
Violinista Dragomir Krančević izvodi prvi koncert i to u korist sirotinje. Osveštano Evangeličko groblje. |
1862 |
Konstituisani Nemačko muško pevačko društvo i Udruženje za potpomaganje zidarskih i drvodeljskih pomoćnika za slučaj oboljenja i nesposobnosti zarade. |
1863 |
Niža realna škola prerasla u Višu realnu školu sa šest razreda. |
1864 |
Otvorena je nedeljna zanatska škola |
1864 |
Pri Višoj realnoj školi otvorena zanatska škola sa trgovačkim i zanatlijskim odeljenjem. Odobreni statuti Srpskog crkvenog pevačkog društva. |
1865 |
Komanda Brigade se preselila iz Pančeva u Zemun. |
1867 |
Osnovani Društvo za rasprostiranje korisnih knjiga u narodu, pozajmna biblioteka, Pančevačko pogrebno društvo i Poljoprivredno udruženje. |
1868 |
Izašao prvi broj prvih novina “Pancsovaer Wochenblatt”, koje je uređivao, izdavao i štampao Anton Zibenhar. Osnovane Pančevačka štedionica i Pučka banka. |
1869 |
Izašao je prvi broj pančevačkih srpskih novina Pančevac. Uspostavljen je poštanski saobraćaj između Vojne granice i kneževine Srbije. Izrađen je katarstarski plan grada sa razvijenom uličnom mrežom. Osnovana je Pučka banka |
1869 |
Izašao prvi broj prvih novina na srpskom jeziku “Pančevac”, koje je uređivao i izdavao Jovan Pavlović, a štampao Anton Zibenhar. Osnovana Pančevačka poljodelska zadruga. |
1870 |
Konstituisana Jevrejska crkvena opština, a iz Više realne škole izašli prvi maturanti. Objavljen prvi broj lista “Neues Pancsovaer Wochenblatt”, a Jovan Pavlović i Kamenko Jovanović dobili dozvolu za osnivanje prve srpske štamparije u gradu. Ispred Minoritskog samostana podignut spomenik Presvetog Trojstva. |
1871 |
Ukidanje vojničke granice. Pančevo prestaje biti slobodna vojnička komuna. Pančevo postaje municipija. Na predlog dr. Svetislava Kasapinovića osnovana je bibloteka Srpske pravoslavne crkvene opštine |
1871 |
Osnovana Građanska škola, a mađarski jezik uveden kao obavezan u svim razredima Više realke. Objavljen prvi broj zabavno-satirično-humorističkog lista “Žiža”, čiji je vlasnik, izdavač i odgovorni urednik bio Jovan Jovanović Zmaj i prvi broj mesečnika “Domaći lekar”, čiji su vlasnici i urednici bili dr Konstantin Peičić i dr Ljubomir Nenadović. Osnovani Prva Pančevačka zajednica za vađevinu i Pančevačko dobrovoljno vatrogasno društvo. Srpska pravoslavna crkvena opština formirala svoju biblioteku. |
1872 |
Pančevo pripojeno Ugarskoj. Otvaranje sudbenoga stola prve instancije |
1872 |
Ukinuta Banatska vojna ganica, a njena teritorija pripojena Torontalskoj županiji. Pančevo u Ugarskoj dobilo status slobodnog kraljevskog grada. Raspuštena Dvanaesta nemačko-banatska vojna regimenta. Za prvog civilnog gradonačelnika izabran Nikola Pavlović. Grad od vojnih vlasti otkupio Regimentsku bolnicu na Bavaništanskom putu. Kamenko i Pavle Jovanović otvorili Knjižaru braće Jovanović, a iz štampe izašao prvi broj lista “Banater Post”, čiji je vlasnik bio Karl Vitigšlager, a urednik Julius Pflug. Sazidana klanica. Svetozaru Miletiću prilikom njegovog dolaska u Pančevo priređena bakljada. |
1873 |
Izašao prvi broj lista “Graničar”, čiji je izdavač i urednik bio Toša Bekić. Osnovana Srpsko-rumunska narodna stranka. Položen kamen temeljac Preobraženske crkve. |
1874 |
Otvaranje srpske više devojačke škole |
1874 |
Osnovana Srpska viša devojačka škola. Rođen Jovan Erdeljanović, budući etnolog, profesor univerziteta i član Srpske akademije nauka. Mita Topalović postao privremeni horovođa Pevačkog društva. Pančevci birali Mihajla Polit-Desančića za predstavnika u ugarskom Saboru. |
1875 |
Konstatovana filoksera u Pančevačkim vinogradima. Konstituisan r. kat. crkvene opštine |
1875 |
Podignute nova vojna bolnica i Velika kasarna. Uhapšeni Jovan Pavlović i Kamenko Jovanović. |
1876 |
Uhapšen dr Svetislav Kasapinović. Branislav Nušić došao na zanat kod Vase Ćurčina. |
1877 |
Aleksandar Kasapinović zaveštao sredstva za izdržavanje Srpske više devojačke škole. |
1878 |
Osveštana Preobraženska crkva, a Fridrih Rada otvorio treću apoteku u gradu “Kod zlatnoga anđela”. Konstituisano Bolničko potporno udruženje pančevačke omladine. |
1879 |
Pančevci se vratili gajenju svilenih buba. |
1880 |
Objavljena prva knjiga u “Narodnoj biblioteci Braće Jovanović”. Rođen Milan Ćurčin, budući pesnik, publicista, istoričar i prevodilac. Osnovano Pančevačko opšte potporno bolničko društvo, a Bah i Porter otvorili tvornicu likera. |
1881 |
Pančevo dobilo grb. Rođen Milan Predić, budući književnik i likovni kritičar, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu od 1944. godine. Osnovani filijala Crvenog krsta i Mađarsko pevačko društvo. |
1882 |
Objavljen prvi broj časopisa “Srpkinja”, čiji je izdavač i glavni urednik bio Jovan Popović. Pošta postala državna ustanova. Osnovana Pančevačko-kovinska vodna zadruga. |
1883 |
Osnovani Lovačko društvo, Gimnastičko društvo i Fond za pomoć povređenim vatrogascima. Evangelici i Jevreji osnovali crkvena pevačka društva. |
1884 |
Osnovano Društvo za obrazovanje i društveni život radnika. Stefanović otvorio firmu “Gvožđar”, a Milutinović i sin parnu pilanu. |
1885 |
U sastavu pošte počelo da radi telefonsko zvanje. Osnovani Udruženje pančevačkih prijatelja muzike i Mađarska čitaonica. |
1886 |
Pančevo postalo samostalni municipani grad sa županijskim pravima. Sazidan Svetosavski dom, a pančevački Mađari osnovali Društvo za širenje mađarskog jezika. Osnovano Srpsko pevačko društvo “Venac”. |
1887 |
Uvedena javna rasveta na gas. Osnovano Udruženje zanatlija. |
1888 |
Pancevacki posednici i zanatlije osnovali su svoju prvu zadrugu koja je imala 794 člana |
1888 |
Osveštana sala Svetosavskog doma i svečano otvorena nova gimnazijska zgrada. Osnovano Prvo srpsko udruženje za predujam i štednju pančevačkih zemljoradnika i zanatlija. Tamiš se izlio i poplavio grad. |
1889 |
Objavljen prvi broj lista “Vesnik”, čiji je u početku izdavač i urednik bio Nikola M. Kosanić. Iskopan prvi arteski bunar i podignuta stara Svilara na Bavaništanskom putu. |
1890 |
Objavljen prvi broj časopisa “Posestrima”, čiji su izdavači bili Ivan Latinović i Ljubomir Lotić. Otvoren Dom za uboge i uređeno Gradsko strelište. Narodna bašta i strelište osvetljeni sa 12 fenjera. Mita Đ. Palić otvorio radnju “Kod zlatne ćupe”. |
1891 |
Pančevačka varos je dobila zajam od 214000 forinti za izgradnju moderne svilare.Ove godine pedantni činovnici su izračunali da je grad imao 17 kilometara i 993 metra kaldrmisanih ulica.Ostatak od 46 kilometara ulica bio je pekriven debelom prašinom ili lepljivim banatskim blatom |
1891 |
Zvanično imenovane gradske ulice i trgovi. Umro prota Vasa Živković. Ljubomir Nenadović objavio “Sanitarne prilike Pančeva”. Osnovano Društvo za tociljanje. |
1892 |
Objavljen prvi broj mesečnog lista “Hataror”, koji je uređivao Đula Feuman. Vašari u gradu su đurđevski, petrovski i gospojinski. Rimokatolička crkvena opština kupila Štapsku zgradu. |
1893 |
Osnovana je Pančevacka trgovačka banka i štedionica sa 2500 deonica |
1893 |
Objavljen prvi broj časopisa “Spomenak”, čiji je izdavač i urednik bio Ivan Martilović. Osnovani Srbska čitaonica, Pančevačka komersionalna banka i štedionica i Pančevačko društvo “Lojd”. |
1894 |
Predana je saobraćaju železnička pruga Pančevo-Bečkerek. Otvaranje telefonske stanice |
1894 |
Puštena u saobraćaj pruga Pančevo-Bečkerek i otvorena telefonska centrala sa 30 pretplatnika. Deo Štapske zgrade adaptiran u grand hotel “Hungaria”. Osnovana Dobrotvorna zadruga Srpkinja pančevačkih. Rudolf i Eduard Hauzer otvorili livnicu i radionicu za popravku mašina. |
1895 |
Osnovani Evangeličko žensko društvo Gustafa Adolfa i Duštvo narodne kuhinje. Podignuta dvospratna Građanska škola. |
1896 |
Otvara se železnička pruga Pančevo-Vladimirovac (Vršac) |
1896 |
Puštena u saobraćaj pruga Pančevo-Vladimirovac i podignuta zgrada železničke stanice na levoj obali Tamiša. |
1897 |
Odobren Statut Društva pančevačkih ribara. Isidora Sekulić se zaposlila u Višoj devojačkoj školi. Ćurčin i Stojanović otvorili tkaonicu platna. |
1898 |
Osnovana Rimokatolička ženska zadruga. |
1899 |
Osnovano Pančevačko društvo “Sport” i izgrađena nova Svilara na levoj obali Tamiša. |
1900 |
Puštena u rad Svilara na levoj obali Tamiša |
1902 |
Otvorena Ratarska čitaonica i osnovano udruženje Pančevačka trgovačka omladina. |
1903 |
Uspostavljena direktna telefonska linija između Pančeva i Budimpešte. Osnovano Pevačko nemačko zanatlijsko društvo i čitaonica. |
1905 |
Na današnjem Trguu mucenika (nekad Ribljem trgu) podignuta je Železnicka stanica “Dunav” |
1905 |
Organizovana Pančevačka zemljoradnička i zanatlijska izložba u Narodnoj bašti. Podignuta zgrada Mađarske kraljevske državne ženske građanske škole. Rođen Milan Butozan, budući slikar. Osnovano Pančevačko gazdinsko udruženje. |
1906 |
Osnovana Pančevačka kreditna banka i osvećena Evangelička crkva. |
1907 |
Podignuto gradsko parno kupatilo |
1909 |
Osvećenje jevrejske sinagoge |
1909 |
Podignute kule na ušću Tamiša u Dunav i Sinagoga. Proradio prvi bioskop. Otvorena zgrada Gradskog kupatila. Dr Vladimir Aleksić poleteo jedrilicom koju je sam projektovao. |
1910 |
Uroš Predić završio oslikavanje ikonostasa u Preobraženskoj crkvi. |
1911 |
Braća Jovanović osnovali Sirotinjski dom pri Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini. Počelo da radi “Hiljadu dinara dobrotvorno društvo”. Stevan Aleksić završio slikanje fresaka u Preobraženskoj crkvi. |
1912 |
Osnovano društvo Srpski soko i Pančevačka pčelaraska zadruga. Umro Mita Topalović. |
1913 |
Otvorenu su dve bioskopa: APOLO u ulici Kraljevića Dorda i MODERN u ulici Vojvode Mišića |
1913 |
Proradili bioskopi “Modern” i “Apolo”. |
1914 |
Hapšeni viđeniji Srbi. Umro Pavle Jovanović. Pučka banka osnovala biblioteku. |
1915 |
Grad granatiran. |
1916 |
Umro Kamenko Jovanović. |
1918 |
Srbi zaposedaju Pančevo |
1918 |
Vojska Kraljevine Srbije, sa kapetanom Aračićem na čelu, ušla u Pančevo. Petar Miloradović preuzeo Bahmanovu ciglanu. |
1919 |
Obnovljeno Sokolsko društvo. Grad i gimnaziju posetio prvo Mihajlo Pupin, pa prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević. Osnovani Prva pančevačka parna ciglana i Pančevačko trgovačko udruženje. Održan prvi izbor za mis Pančeva. |
1920 |
Osnovano Pančevacko frizersko berbersko udruženje |
1920 |
Objavljen prvi broj nezavisnog nedeljnog lista “Kurir”. Izbeglice iz Rusije preuredile vojnu bonicu za svoje potrebe. |
1921 |
Osnovano je udruženje hotelijera, kafedžija i poslastičara koje je za svog sveca i zaštitnika i krsnu slavu uzelo Sv. Trifuna.Te godine Pančevo ima 19892 žitelja |
1921 |
Grad ušao u sastav Beogradske oblasti. Osnovano Udruženje hotelijera, kafedžija i gostioničara. Miloš Crnjanski počeo da predaje u gimnaziji. |
1922 |
Osnovana Dunavsko-tamiška vodna zadruga. Postavljen kamen temeljac za Crkvu svete Ane. Dr Nikola Milutinović izdao u okviru edicije “Naše sveske” monografiju Pančeva. Dragutin Telesko postigao jugoslovenski rekord u skoku uvis. Održana partija šaha sa živim figurama. |
1923 |
Osvećena je Anina crkva koju je podigao Đođe Vajfert |
1923 |
Osveštana Crkva svete Ane. Osnovan Pančevački sportski klub. Uspostavljena noćna vazdušna linija između Pančeva i Bukurešta. Dr Borislav Jankulov osnovao muzej. |
1924 |
Osnovana Gradska biblioteka i otvoreno kupalište Lido na Dunavu. Dr Borislav Jankulov izdao knjigu “Prilozi za istoriju Pančeva”. Svečano otvoreno igralište Pančevačkog sportskog kluba. |
1925 |
Likvidiranje pančevačkog velikog Županskog zvanja. Osnovana je Viša trgovačka škola sa četiri odeljenja srednje trgovačke škole |
1925 |
Uredba o ukidanju županija u Vojvodini suzila lokalnu samoupravu. Puštena u pogon pančevačka Elektrana. Objavljena Milekerova knjiga “Istorija grada Pančeva” u prevodu Vladimira Dakića. |
1926 |
Uspostavljena direktna telefonska linija između Pančeva i Beograda. Osnovani Pecačko društvo “Tamiš” i obdanište Društva za siromašnu decu “Kneginja Ljubica” |
1927 |
Osnovan je pančevacki sportski klub JADRAN, a Okružni sud je prvi put dobio el. osvetljenje |
1929 |
Objavljen prvi broj lista “Pančevački glas”, čiji je vlasnik i izdavač bio dr Dragomir Vujić, a urednik Ladislav Gonda. Umro Dragomir Krančević. |
1930 |
Osnovana je prva mehanička fabrika stakla za prozore A.D |
1930 |
Osnovana Prva mehanička fabrika stakla za prozore. Ustanovljena Banatska ribarska zadruga. |
1931 |
Teritorija Kraljevine Jugoslavije podeljena na devet banovina i posebnu administrativnu jedinicu, Upravu grada Beograda, Zemuna i Pančeva. Objavljen prvi broj lista “Naša sloga”, čiji je vlasnik i izdavač bio dr Mihovil Tomandl, a urednik Dušan Savić. Počela da radi fabrika sijalica. |
1932 |
Prvog decembra otkriven je na velikoj pijaci spomenik kralju Petru I Oslobodiocu |
1932 |
Objavljen prvi broj lista na nemačkom jeziku “Pančevačka pošta”, čiji je izdavač i vlasnik bio Simon Bartman. Puštena u rad Fabrika stakla. Osveštan kamen temeljac za spomenik Kralju Petru I. Podignut Pančevački most na Dunavu. Miladin Popović postao prvak države i Balkana u poluteškoj kategoriji u rvanju. |
1933 |
Osnovan je prvi akademski ping pong klub. Iste godine Pančevac Kosta Bikar je dobio koncesiju za uspostavljanje gradskog autobuskog saobraćaja. Nakon tri dana rada saobraćaj je obustavljen jer taj jedan jedini autobus niko nije želeo da koristi |
1933 |
Jedinstven jugoslovenski zakon o opštinama još više suzio lokalnu samoupravu. Objavljen prvi broj časopisa “Naše marke Jugoslavije”, čiji je odgovorni urednik i štampar bio Aleksandar Teke. |
1934 |
Osnovana Industrija nameštaja i građevinske stolarije “Antonović a. d.”, koja je 1947. godine postala Industrija nameštaja “Gaj”. Objavljen prvi i jedini broj časopisa “Umetnost”, čiji je vlasnik i urednik bio Milan Butozan. |
1935 |
Otvorena železnička linija između Pančeva i Beograda. U saobraćaj pušten Pančevački most. Objavljen i zaplenjen prvi broj lista “Skretnica”, čiji su urednici bili Milivoje Isailović i Slavko Njagulj. |
1936 |
Izgrađen je drumski most preko Tamiša. Takođe je odobrena izgradnja nadvožnjaka kod železničke stanice “Predgrađe”. |
1936 |
Podignut drumski most na Tamišu. |
1937 |
Otvorene Fabrika skroba i Fabrika aviona. |
1938 |
Dovršen je i pušten saobraćajni put Beograd-Pančevo.Osnovano je Brodogradilište kao privatno preduzeće pod nazivom Brodarska radionica i brodogradilište Pančevo |
1938 |
Objavljen prvi broj lista “Naša zora”, čiji je vlasnik i urednik bio Dušan Savić. Osnovana predionica, u posleratnom periodu poznata pod imenom “Trudbenik”. |
1939 |
Objavljen prvi broj časopisa “Ravnopravnost”, koji su uređivali Dušan Slović i Stevan Zebić. Osnovano Akcionarsko društvo “Utva a. d.”. Proradila fabrika betonskih proizvoda. |
1940 |
Spojene Muška i Ženska građanska škola u Državnu mešovitu građansku školu. Objavljen prvi broj lista “Novi vesnik”, čiji je vlasnik i izdavač bio dr Borislav Patić. Julius Bauer postigao jugoslovenski rekord u trčanju na 100 metara. |
1941 |
Jedinice Vermahta ušle u Pančevo. |
1942 |
Okupator streljao 75 rodoljuba. Narodno pozorište Dunavske banovine preseljeno u Pančevo. |
1944 |
Grad oslobođen od okupatora. Umro dr Jovan Erdeljanović. |
1945 |
Održana osnivačka skupština jedinstvenog sportskog kluba “Sloga”. |
1946 |
Osnovan Šumsko-industrijski kombinat. |
1947 |
Osnovano Gradsko preduzeće za istovar i utovar plovnih i železničkih objekata i Gradsko mlinsko preduzeće. Industrijska škola pretvorena u Srednju tehničku školu, a na nekadašnjoj Građanskoj školi dozidan treći sprat. Svečano otvorena nova pozorišna sala. |
1948 |
“Sviloprelac” preuzeo Svilaru. Osnovano Autotransportno preduzeće. |
1950 |
Osnovana Učiteljska škola. |
1951 |
Na Maloj pijaci podignuta spomen-česma obešenim rodoljubima. Osnovano Gradsko preduzeće za prikazivanje filmova. |
1953 |
Osnovana Ćurčijsko-kožarska radionica Zemljoradničke zadruge, buduća “Krznara”. |
1955 |
Osnovana Fabrika obuće. Rukometni klub “Dinamo” postao prvak države, a Dušan Patić proglašen za najboljeg rukometaša na svetu. |
1956 |
Ukinuto Pančevačko narodno pozorište. Doneta odluka o podizanju petrohemijskog kompleksa. |
1957 |
Rukometni klub “Dinamo” i Ragbi klub “Dinamo” postali prvaci države. |
1958 |
Podignuta upravna zgrada “Elektrovojvodine”. |
1960 |
Umro Milan Ćurčin. |
1961 |
Podignuta zgrada Sreskog narodnog odbora, današnja Skupština opštine. |
1962 |
Izgrađena “Azotara” i podignute osnovne škole “Stevica Jovanović” i “Branko Radičević”. |
1963 |
Građevinsko preduzeće “Partizan” promenilo ime u “Konstruktor”. |
1966 |
Umro Dušan Duda Bošković. |
1967 |
Svilara prekinula rad. Zatvoreno Gradsko kupatilo. Završena izgradnja zgrade Opštinskog suda. |
1968 |
Puštena u rad prva postrojenja Rafinerije nafte. Bokserski klub “Dinamo” postao prvak države. |
1969 |
Podignuta dva ista stambena solitera u centru, sa “Trgoproduktovom” robnom kućom. Otvoreno infektivno odeljenje Gradske bolnice. Održana prva likovna kolonija “Deliblatski pesak”. |
1971 |
Gradsko preduzeće za istovar i utovar preraslo u Luku “Dunav”. Ilija Jorga postao prvak države u karateu. |
1972 |
Podignut soliter sa prostorijama Službe društvenog knjigovodstva u prizemlju. Otvoren novi hirurški blok u Opštoj bolnici. |
1974 |
Otvoren novi internistički blok u Opštoj bolnici. |
1975 |
Puštena u rad sadašnja autobuska stanica. |
1977 |
Puštena u rad prva postrojenja u “Petrohemiji”. Podignut aneks Privredne banke. |
1978 |
Podignuta zgrada hotela “Tamiš”. |
1980 |
Biblioteka preseljena u novu zgradu. Otvoreni Dom JNA i Stanica milicije “Gornji grad”. |
1982 |
Otvoreni nov Vatrogasni dom i zgrada “Panprojekta”. |
1999 |
Projektili NATO avijacije razarali industrijske i vojne objekte u gradu. |
2001 |
Pušten u saobraćaj nadvožnjak na Jabučkom putu. |
Leave A Comment