Značajni datumi u istoriji Pančeva

Godina Događaj
1153 Abu Abdulah Muhamed El Idrizi. arapski geograf i putopisac, pominje naselje Bansif. To je prvi pouzdani istorijski podatak o postojanju naselja koje se nalazilo na mestu današnjeg Pančeva.
1241 Tatari srušili naseobinu na ušću Tamiša u Dunav.
1430 Beogradski kapetan Talovac pominje naseobinu pod imenom Pančal.
1453 Bertrandon de la Brokijer, burgundski plemić, pominje selo Pensej, koje je u vreme njegovog prolaska kroz ove krajeve bilo pod vodom.
1520 Turci srušili naseobinu i raselili stanovništvo.
1552 Varoš pala pod tursku upravu.
1567 U Pančevu boravio Jovan Sigismund II Zapolja.
1594 Bitka kod Pančeva između Turaka i hrišćanskih ustanika
1598 Trupe vezira Mehmeda Saturdžija, udružene sa Tatarima, krenule iz Pančeva u ratni pohod prema severu.
1605 Turčin Ibrahim Kerim pominje Pančevo kao sandžak koji se nalazi preko od Beograda.
1626 Prema zapisu kneza Gavrila Betlema, u pančevačkom garnizonu ima vojske skoro kao i u Temišvaru.
1660 Evlija Čelebija, turski putopisac, opisuje palanku Bančova koja je u to vreme bila zimovnik turske vojske i tranzitna stanica za transport ratnog plena.
1682 Kroz Pančevo prošao temišvarski beglerbeg Kasim-paša.
1695 Sultan Mustafa II u Pančevu
1696 Bitka između Turaka i husara
1696 Austrijski grof Herberštajn sa konjanicima razorio varoš koju su Turci prethodno zapalili i napustili.
1697 Obrstlajtnant grog Herberštajn razara Pančevo
1698 Liniju Pančevo-Karansebeš drži tatarski kan Selimgiraj.
1706 Obnovljena tvrđava i uvećana turska posada.
1708 Sultan Ahmed III naređuje ponovno podizanje pančevačke tvrđave
1716 Grof Klaudije Florimund Mersi osvaja Pančevo. Svršetak turske vladavine
1716 Austrijski grof Klaudije Florimund Mersi oslobodio Pančevo od Turaka i gradu dao ime Čomva.
1717 Austrijski princ Eugen Savojski nadzirao rad na utvrđivanju Pančeva. U varoši ima 70 kuća.
1718 Pančevo postalo sedište distrikta, dobilo pravo održavanja godišnjih vašara, a za pijačni dan određena sreda. U varoši već postoji solara, a ustanovljeno je i Brodarsko zvanje. U distriktu posađeni prvi vinogradi. Benediktinac Volfgang Hajdinger ispoveda katoličko stanovništvo i počinje da vodi matične knjige.
1719 Ustanovljeno poštansko zvanje, a već postoji brodarsko.
1720 Srbi iz okoline Temišvara naseljavaju prostor severno od tvrđave. Minorit pater Norbert Skribani imenovan za paroha.
1721 Podignuta zgrada upravnika distrikta.
1722 Prvi put se spominje Kameralna, kasnije Vajfertova pivara, najstarije industrijsko preduzeće u Jugoslaviji
1722 Abraham Kepiš, Jevrejin iz Požuna, dobio dozvolu za podizanje pivare, koja iste godine počinje da radi. Norbert Skribani osnovao hram.
1723 Nemački kolonisti južno od tvrđave osnivaju Donju varoš.
1724 Izgrađen žitni magacin.
1726 Podignuti graničarska kuća i kontumac.
1727 Podignuta erarska suvača (državni mlin).
1733 Počinje proizvodnja svile. Grad pogodila jaka vremenska nepogoda.
1736 Čanadski biskup dozvolio da se u novoj kapeli služi misa.
1738 Ćesarovci dobrovoljno napuštaju pančevačku tvrđavu koju su oni porušili
1738 Kuga harala čitave jeseni i zime. Turci zauzeli Pančevo.
1739 Austrijska carska vojska ponovo proterala Turke iz Pančeva, a oni, prilikom povlačenja, spalili grad.
1740 Pater Volfgang Puher prvu liturgiju drži u šatoru.
1742 Podignuti velika kasarna i magacin za hranu.
1743 Srbi podigli novu crkvu. Ponovo harala kuga.
1747 prior Hikolit Bakl prvi put osvećuje r.k. parohijsku crkvu
1747 Novu katoličku crkvu osvetio prior Hipolit Bakl.
1748 Snažno nevreme odnelo krovove na mnogim zgradama i srušilo toranj katoličke crkve.
1749 Besneo je orkan
1750 Srbi ponovo podigli crkvu u Gornjoj varoši.
1754 Podignuta je još jedna kasarna i kapela za statuu svetog Jovana Nepomuka. Stanovništvo oslobođeno obaveze ukonačavanja vojnika.
1756 Započeo novi talas kolonizacije Nemaca. Podignuta kapela za statuu svetog Roka.
1757 Položen kamen-temeljac sadašnje rimokatoličke crkve i manastirske zgrade.
1764 Organizovana Banatska vojna granica. Komanda jedne regimente smeštena u Pančevu. Grad dobio status komorskog trgovišta.
1765 Započelo plansko doseljavanje Rumuna, a za potrebe vojske izgrađena fabrika za proizvodnju sukna.
1766 Formirane su dve pančevačke graničarske kompanije i time otpočinje graničarska epoha
1766 Formirane dve kompanije pri Ilirsko-graničarskoj regimenti, jedna za srpsko, a druga za nemačko Pančevo, sa ukupno 827 ljudi.
1767 Varoš postala sedište XII nemačko-banatske regimente. Nemački knez Jovan Đorđe Fišer i srpski Trifun Živković, u ime 82 nemačke i 217 srpskih porodica, mole dvorski savet da se njihove opštine spoje, a Pančevo dobije status vojničke komune. Iste godine, najverovatnije, podignuta i štapska zgrada.
1768 Josif II prvi put u Pančevu
1768 Austrijski car Josif II odseo u Pančevu.
1769 U varoši postoji stanica za otkup svilenih čaura i zavod za njihovo odmotavanje.
1773 Josif II svratio na jedan dan u varoš.
1777 Pančevačka normalna škola izdaje na javnost štampan program
1777 Po evidenciji, sastavljenoj ove godine, u varoši ima 230 zemljoposednika, 44 trgovca, 161 zanatlija, 44 ribara… Iste godine, najverovatnije, osnovana Srpska pravoslavna crkvena opština i parohijsko zvanje.
1781 Započeo još jedan talas kolonizacije Nemaca, a istovremeno se naseljavaju i Slovaci.
1782 Uvođenjem kantonskog administrativnog sistema, Pančevo postaje sedište kantona, sa distriktima u Pančevu, Perlezu, Kovinu i Alibunaru.
1784 Izvan grada obeleženo i osvećeno novo groblje, a na obali Tamiša počelo zidanje velikog žitnog magacina.
1786 U “Mađarskom leksikonu” Jovana Matije Korabinskog Pančevo opisano kao jako trgovačko mesto sa skoro hiljadu kuća.
1787 Izgrađen poštanski put od Pančeva do Karansebeša.
1788 Ćesarevci predaju Pančevo
1788 Turci ponovo osvojili grad, pljačkali ga i palili, a potom se povukli u Beograd. Car Josif II peti put u Pančevu.
1790 Izbegli studenički monasi doneli su mošti Stefana Prvovenčanog u Pančevo
1790 Renovirani rimokatolička crkva, minoritiski manastir i pravoslavna crkva u gornjoj varoši. Kaluđeri iz Studenice mošti Stefana Prvovenčanog sklonili u Preobražensku crkvu.
1791 Osnovano katoličko groblje. U rimokatoličku crkvu iz Beča dopremljene nove orgulje.
1792 Na Maloj pijaci sazidana nova generalska kuća, a u gradu podignuta velika kasarna.
1793 Osnovano pravoslavno groblje. Johan Venighofer otvorio prvu civilnu apoteku “Kod Crnoga orla”, a trgovci osnovali “Društvo trgovaca radi unapređenja trgovačkih interesa”.
1794 Naređuje car Franja I spajanje Nemačkog i Srpskog Pančeva i podiže ovo sjedinjeno mesto na stepen vojničke komune. Pančevačke zanatlije dobijaju esnafske privilegije
1794 Spajene srpska i nemačka opština, grad postao slobodni vojni komunitet, a zanatlije dobile esnafske privilegije na osnovu kojih organizuju život i rad.
1795 Objavljene “Artikule za maistori” i “Artikule za kalfe”.
1796 Srbi na pijaci podihli prvu školu od tvrdog materijala, posvećenu svetom Đorđu, a u Donjem gradu malu crkvu u spomen uspenju Presvete Bogorodice.
1801 Ukinut kantonski sistem i grad ponovo potpao pod vojnu upravu. U toranj Rimokatoličke crkve ugrađen sat, a u kafani “Kod sedam Švaba” zakupljena jedna soba za potrebe lečenja građanstva. Joanikije Milković piše povest vojlovačkog manastira.
1802 Zabranjeno pušenje na ulici, a kuće prvi put dobile brojeve prema katastarskom registru. Na tri mesta u gradu podignuti spomenici u obliku krsta. Pančevo pogodio zemljotres.
1803 Polaganje kamena temeljca gradske bolnice
1803 Magistrat Jevrejima dodelio prostor za groblje.
1804 Postavljen je spomenik u obliku krsta na Velikoj pijaci i osnovano Ribarsko potporno društvo.
1805 Prvi štrajk zabeležen u istoriji grada organizovale priučene svilarske radnice.
1806 Prota Andrija Arsenijević osveštao srbijanske ratne zastave i držao molepstvenije za pobedu Srba nad Turcima.
1807 Otpočelo je zidanje svetouspenske crkve
1807 Planiran je ustanak Srba u Pančevu
1807 Počela izgradnja crkve koja će biti posvećena Uspenju Presvete Bogorodice.
1811 Osveštana novoizgrađena Uspenska crkva sa dva tornja. Štrajkovali obućarski radnici.
1812 Osnovan Fond za izgradnju Magistrata.
1813 Odobreni su statuti streljačkog udruženja, najstarijeg društva u Banatu. Proslava pobede saveznika nad Napoleonom kod Lajpciga
1813 Postavljeni spomenici svetom Florijanu i Jovanu Nepomuku, a Streljačkoj družini odobreni statuti.
1814 Natkriveno građansko strelište.
1815 Na službu u varoš došao brigadni general Mihovil Mihaljević
1817 Car Franc II i carica Karolina posetili Pančevo. Jevtimije Slavković otvorio prvu prodavnicu knjiga u varoši.
1818 Veliki požar
1818 Ogroman požar iz gostionice “Kod sunca” širio se gradom i uništio 144 kuće, 200 štala i 193 šupe.
1819 General Mihovil Mihaljevic otvorio je prvu matematicku skolu koja je obrazovala buduce geometre i artiljerijske oficire
1819 Rođen Vasa Živković.
1820 Prema planu grada iz te godine, Pančevo je podeljeno na 12 četvrti i ima 1419 kuća.
1821 Pancevacki gradani su o svom trosku postavili tri stotine fenjera po trgovima i vecim ulicama
1821 Podignuta vatrogasna pojata, a građani o svom trošku postavili 300 fenjera.
1822 Osnovana Bahmanova ciglana.
1823 Pancevacki pekar Krajmel dobio je dozvolu vlasti da podigne mlin suvacu i prekrije ga crepom
1824 Po naredenju komande Brigade, Magistrat treba da posveti posebnu pažnju ulepšavanju grada i uređenju obale Tamiša. Bio je ciklon
1824 Trgovac Spasoje Jagodić dobio plemićku titulu, a Joakim Vujić igrao u varoši tri pedstave na srpskom jeziku.
1825 Osnovan Sirotinjski fond.
1826 Srpsko trgovačko udruženje darovalo je Uspenskoj crkvi satove za tornjeve.Mehanizam sata i brojčanici izrađeni su u Temišvaru
1826 Sazidana zgrada Devojačke škole.
1827 Osnivanje sirotinjskog fonda. O trošku Magistrata nabavljeno je deset hiljada duda i javora radi sađenja drvoreda po pančevackim ulicama
1827 Osnovana nedeljna, povtorna škola za kalfe, a proradile fabrika likera i Pajerova pilana na vetar.
1828 Ilija Milosavljević Kolarac se nastanio u Pančevu.
1829 Slikar Konstantin Danil dobio je saglasnost da oslika ikonostas Uspenske crkve. Srpski knjaz Miloš Obrenović lično je odobrio izvoz kamena iz Srbije kojim je trebalo da se kaldrmišu Pančevačke ulice.Ove godine osnovano je i Srpsko crkveno pevačko društvo koje je radilo pod rukovodstvom Nikole Durkovića
1829 Kultivisano 16 jutara prigradske šume koja je pretvorena u park Narodna bašta. Konstantin Danil potpisao ugovor o izradi ikonostasa u Uspenskoj crkvi.
1830 Podignuta građanska bolnica. Umesto točkova za izvlačenje vode, tri bunara na Velikoj pijaci dobila pumpe. Ćurčin i Stojanović otvrorili tekstilnu radnju “Kod zlatne ruže”, a Vincenc fabriku ulja.
1831 Od kolere umro 71 građanin.
1832 Episkop budimski Stevan Stanković, nakon ukrašavanja ikonostasa, osveštao Uspensku crkvu (drugi put). Na Komarčevom ostrvu počelo da radi kupatilo.
1833 Položen kamen temeljac za Magistrat i za novu streljanu. Konstantin Danil završio oslikavanje ikonostasa u Uspenskoj crkvi. Pošta penedeljkom i petkom išla u Temišvar.
1834 Vilhelm Herman von Graf otvorio apoteku “Kod Salvatora.”
1835 Joakim Vujić osniva u Pančevu diletantsku pozorišnu družinu
1835 Trgovac Toma Sandulović zaveštao sredstva u fond iz kojeg će se podići gimnazija.
1836 Pančevo broji 11204 stanovnika, medju kojima je 221 trgovac i 472 zanatlije
1836 Gostioničar Ignjat Barajevac zaveštao gostionicu “Kod zvezde” u fond za podizanje gimnazije. Otvorena prva tkačnica svile.
1837 Grad pogodio zemljotres.
1838 Osnovano Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo. Završena izgradnja Magistrata.Grad po treći put u veku pogodio zemljotres.
1839 Miloš Obrenović posetio Pančevo. Osnovan “Fenjerski fond”. Rođen Svetislav Kasapinović.
1840 Konstituisana Evangelistička crkvena opština.
1841 Konstituisana Srpska pravoslavna crkvena opština.
1842 Ilija Miloavljević Kolarac postao austrijski državljanin, a iz Beograda došao Nikola Đurković.
1843 U varoši je proradio prvi parni mlin.Grad je tada imao dve pivare, fabriku likera, holandsku vetrenjaču i desetak mlinova mlinova koje je pokretala konjska zaprega. Na tadašnjih 12500 stanovnika bilo je 69 gostionica
1844 Pojavio se prvi parobrod u Pančevu. Otpočeo je redovan lokalni saobraćaj
1844 Pančevačko pozorišno udruženje prikazalo “Kod Trubača” prve predstave. U Tamiš je uplovio prvi parobrod, a Fridrih Makart konstruisao prvi parni mlin u Banatu, koji je ove godine počeo da radi.
1845 Rođen Kamenko Jovanović, budući knjižar.
1846 Odobrena je Kasina, prva čitaonica. Vićentije Loren otvorio je fabriku ulja koja je bila opremljena jednom hidrauličnom presom
1846 Paroh Vasa Živković održao prvu službu u Uspenskoj crkvi. Proradila fabrika zejtina sa Makartovom hidrauličnom presom na parni pogon. Otvorena Čitaonica “Kasina”.
1847 Rođeni Pavle Jovanović, budući knjižar, i Dragomir Krančević, budući virtuoz na violini.
1848 Stanovništvo je rasteralo vojni i izabralo novi civilni magistrat. Posle bitke kod Vršca patrijarh Rajačić drži u svetouspenskom hramu govor, u kome najavljuje da će rat tek sada da počne. Pojavila se kolera. Vojvoda Stefan Šupljikac iznenada umire u Pančevu
1848 Pobunjeni građani izabrali novu varošku upravu, na čelu sa Vikentijem Kostićem kao gradonačelnikom, a šef policije postao Herman Graf. Uz burna politička zbivanja, u gradu se pojavila kolera. Ignac Vajfert preuzeo pivaru. Krajem godine umro general Stevan Šupljikac.
1849 Mađari pod Percelom zauzimaju Pančevo
1849 Mađarske trupe, pod vođstvom generala Percela, zauzele Pančevo u maju i napustile ga u avgustu. Reorganizovana granica je bitno suzila delokrug Magistrata u narednih deset godina. Rođen Mita Topalović.
1850 Rođen Đorđe Vajfert. Otvoren parobrodski saobraćaj za Beograd i Zemun. Pančevački Nemci osnovali muški kvartet.
1851 Kreirana je carskim rešenjem prva dvorazredna c.k. niža realna škola
1851 Otvorena prva dvorazredna niža realna škola. Rođen budući zoolog Ludvig Vartolomej Graf.
1852 Car Franja Josif I i knez Aleksandar Karađorđević u Pančevu. Prenešen je niži vojnički dom u Pančevo
1852 Car Franc Jozef I pucao na pančevačkom Strelištu.
1853 Započeli radovi na obnovi zvonika i krova na crkvi sa dva tornja.
1854 Ostvarena dnevna parobrodska veza sa Beogradom i Zemunom. Karl Vitigšlager otvorio u svojoj radnji pozajmno odeljenje, preteču javne biblioteke.
1855 Izvesni Bela Herc dobio je dozvolu za prikazivanje”bioskopske panorame”.Odrezan mu je porez u visin od 4 forinte
1855 Osnovana gradska kapela, sa zadatkom da o praznicima svira u Narodnoj bašti. Ignac Vajfert u pivari otvorio parno kupatilo sa 12 tuševa. Otvorena Srpska devojačka škola. Iz štampe izašla na nemačkom jeziku pisana “Istorijska skica Carsko-kraljevskog vojnog komuniteta Pančova” vojnog kapelana Luke Ilića.
1856 Dunavsko parobrodsko drustvo obavestilo je Magistrat da je spremno da preuzme putnički i teretni saobraćaj na liniji Pančevo Beograd Zemun
1856 Ilija Milosavljević Kolarac se odselio iz Pančeva.
1857 Na insistiranje ovdašnje policije, Magistrat je odobrio sumu od 3277 forinti za kaldrmisanje puteva koji vode prema grobljima kako se “ne bi gazilo blato do kolena”
1857 Podignuti pristanište, kapetanija i parobrodska stanica. Popravljena Rimokatolička crkva i osvećena po drugi put, a nadograđeni toranj dobio današnji izgled.
1859 Carskim patentom izdata Uredba o zanatima, a u gradu formirano pet zanatskih zadruga i jedno trgovačko udruženje.
1860 Otvorena je prva telegrafska stanica
1860 Otvorena telegrafska stanica.
1861 Violinista Dragomir Krančević izvodi prvi koncert i to u korist sirotinje. Osveštano Evangeličko groblje.
1862 Konstituisani Nemačko muško pevačko društvo i Udruženje za potpomaganje zidarskih i drvodeljskih pomoćnika za slučaj oboljenja i nesposobnosti zarade.
1863 Niža realna škola prerasla u Višu realnu školu sa šest razreda.
1864 Otvorena je nedeljna zanatska škola
1864 Pri Višoj realnoj školi otvorena zanatska škola sa trgovačkim i zanatlijskim odeljenjem. Odobreni statuti Srpskog crkvenog pevačkog društva.
1865 Komanda Brigade se preselila iz Pančeva u Zemun.
1867 Osnovani Društvo za rasprostiranje korisnih knjiga u narodu, pozajmna biblioteka, Pančevačko pogrebno društvo i Poljoprivredno udruženje.
1868 Izašao prvi broj prvih novina “Pancsovaer Wochenblatt”, koje je uređivao, izdavao i štampao Anton Zibenhar. Osnovane Pančevačka štedionica i Pučka banka.
1869 Izašao je prvi broj pančevačkih srpskih novina Pančevac. Uspostavljen je poštanski saobraćaj između Vojne granice i kneževine Srbije. Izrađen je katarstarski plan grada sa razvijenom uličnom mrežom. Osnovana je Pučka banka
1869 Izašao prvi broj prvih novina na srpskom jeziku “Pančevac”, koje je uređivao i izdavao Jovan Pavlović, a štampao Anton Zibenhar. Osnovana Pančevačka poljodelska zadruga.
1870 Konstituisana Jevrejska crkvena opština, a iz Više realne škole izašli prvi maturanti. Objavljen prvi broj lista “Neues Pancsovaer Wochenblatt”, a Jovan Pavlović i Kamenko Jovanović dobili dozvolu za osnivanje prve srpske štamparije u gradu. Ispred Minoritskog samostana podignut spomenik Presvetog Trojstva.
1871 Ukidanje vojničke granice. Pančevo prestaje biti slobodna vojnička komuna. Pančevo postaje municipija. Na predlog dr. Svetislava Kasapinovića osnovana je bibloteka Srpske pravoslavne crkvene opštine
1871 Osnovana Građanska škola, a mađarski jezik uveden kao obavezan u svim razredima Više realke. Objavljen prvi broj zabavno-satirično-humorističkog lista “Žiža”, čiji je vlasnik, izdavač i odgovorni urednik bio Jovan Jovanović Zmaj i prvi broj mesečnika “Domaći lekar”, čiji su vlasnici i urednici bili dr Konstantin Peičić i dr Ljubomir Nenadović. Osnovani Prva Pančevačka zajednica za vađevinu i Pančevačko dobrovoljno vatrogasno društvo. Srpska pravoslavna crkvena opština formirala svoju biblioteku.
1872 Pančevo pripojeno Ugarskoj. Otvaranje sudbenoga stola prve instancije
1872 Ukinuta Banatska vojna ganica, a njena teritorija pripojena Torontalskoj županiji. Pančevo u Ugarskoj dobilo status slobodnog kraljevskog grada. Raspuštena Dvanaesta nemačko-banatska vojna regimenta. Za prvog civilnog gradonačelnika izabran Nikola Pavlović. Grad od vojnih vlasti otkupio Regimentsku bolnicu na Bavaništanskom putu. Kamenko i Pavle Jovanović otvorili Knjižaru braće Jovanović, a iz štampe izašao prvi broj lista “Banater Post”, čiji je vlasnik bio Karl Vitigšlager, a urednik Julius Pflug. Sazidana klanica. Svetozaru Miletiću prilikom njegovog dolaska u Pančevo priređena bakljada.
1873 Izašao prvi broj lista “Graničar”, čiji je izdavač i urednik bio Toša Bekić. Osnovana Srpsko-rumunska narodna stranka. Položen kamen temeljac Preobraženske crkve.
1874 Otvaranje srpske više devojačke škole
1874 Osnovana Srpska viša devojačka škola. Rođen Jovan Erdeljanović, budući etnolog, profesor univerziteta i član Srpske akademije nauka. Mita Topalović postao privremeni horovođa Pevačkog društva. Pančevci birali Mihajla Polit-Desančića za predstavnika u ugarskom Saboru.
1875 Konstatovana filoksera u Pančevačkim vinogradima. Konstituisan r. kat. crkvene opštine
1875 Podignute nova vojna bolnica i Velika kasarna. Uhapšeni Jovan Pavlović i Kamenko Jovanović.
1876 Uhapšen dr Svetislav Kasapinović. Branislav Nušić došao na zanat kod Vase Ćurčina.
1877 Aleksandar Kasapinović zaveštao sredstva za izdržavanje Srpske više devojačke škole.
1878 Osveštana Preobraženska crkva, a Fridrih Rada otvorio treću apoteku u gradu “Kod zlatnoga anđela”. Konstituisano Bolničko potporno udruženje pančevačke omladine.
1879 Pančevci se vratili gajenju svilenih buba.
1880 Objavljena prva knjiga u “Narodnoj biblioteci Braće Jovanović”. Rođen Milan Ćurčin, budući pesnik, publicista, istoričar i prevodilac. Osnovano Pančevačko opšte potporno bolničko društvo, a Bah i Porter otvorili tvornicu likera.
1881 Pančevo dobilo grb. Rođen Milan Predić, budući književnik i likovni kritičar, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu od 1944. godine. Osnovani filijala Crvenog krsta i Mađarsko pevačko društvo.
1882 Objavljen prvi broj časopisa “Srpkinja”, čiji je izdavač i glavni urednik bio Jovan Popović. Pošta postala državna ustanova. Osnovana Pančevačko-kovinska vodna zadruga.
1883 Osnovani Lovačko društvo, Gimnastičko društvo i Fond za pomoć povređenim vatrogascima. Evangelici i Jevreji osnovali crkvena pevačka društva.
1884 Osnovano Društvo za obrazovanje i društveni život radnika. Stefanović otvorio firmu “Gvožđar”, a Milutinović i sin parnu pilanu.
1885 U sastavu pošte počelo da radi telefonsko zvanje. Osnovani Udruženje pančevačkih prijatelja muzike i Mađarska čitaonica.
1886 Pančevo postalo samostalni municipani grad sa županijskim pravima. Sazidan Svetosavski dom, a pančevački Mađari osnovali Društvo za širenje mađarskog jezika. Osnovano Srpsko pevačko društvo “Venac”.
1887 Uvedena javna rasveta na gas. Osnovano Udruženje zanatlija.
1888 Pancevacki posednici i zanatlije osnovali su svoju prvu zadrugu koja je imala 794 člana
1888 Osveštana sala Svetosavskog doma i svečano otvorena nova gimnazijska zgrada. Osnovano Prvo srpsko udruženje za predujam i štednju pančevačkih zemljoradnika i zanatlija. Tamiš se izlio i poplavio grad.
1889 Objavljen prvi broj lista “Vesnik”, čiji je u početku izdavač i urednik bio Nikola M. Kosanić. Iskopan prvi arteski bunar i podignuta stara Svilara na Bavaništanskom putu.
1890 Objavljen prvi broj časopisa “Posestrima”, čiji su izdavači bili Ivan Latinović i Ljubomir Lotić. Otvoren Dom za uboge i uređeno Gradsko strelište. Narodna bašta i strelište osvetljeni sa 12 fenjera. Mita Đ. Palić otvorio radnju “Kod zlatne ćupe”.
1891 Pančevačka varos je dobila zajam od 214000 forinti za izgradnju moderne svilare.Ove godine pedantni činovnici su izračunali da je grad imao 17 kilometara i 993 metra kaldrmisanih ulica.Ostatak od 46 kilometara ulica bio je pekriven debelom prašinom ili lepljivim banatskim blatom
1891 Zvanično imenovane gradske ulice i trgovi. Umro prota Vasa Živković. Ljubomir Nenadović objavio “Sanitarne prilike Pančeva”. Osnovano Društvo za tociljanje.
1892 Objavljen prvi broj mesečnog lista “Hataror”, koji je uređivao Đula Feuman. Vašari u gradu su đurđevski, petrovski i gospojinski. Rimokatolička crkvena opština kupila Štapsku zgradu.
1893 Osnovana je Pančevacka trgovačka banka i štedionica sa 2500 deonica
1893 Objavljen prvi broj časopisa “Spomenak”, čiji je izdavač i urednik bio Ivan Martilović. Osnovani Srbska čitaonica, Pančevačka komersionalna banka i štedionica i Pančevačko društvo “Lojd”.
1894 Predana je saobraćaju železnička pruga Pančevo-Bečkerek. Otvaranje telefonske stanice
1894 Puštena u saobraćaj pruga Pančevo-Bečkerek i otvorena telefonska centrala sa 30 pretplatnika. Deo Štapske zgrade adaptiran u grand hotel “Hungaria”. Osnovana Dobrotvorna zadruga Srpkinja pančevačkih. Rudolf i Eduard Hauzer otvorili livnicu i radionicu za popravku mašina.
1895 Osnovani Evangeličko žensko društvo Gustafa Adolfa i Duštvo narodne kuhinje. Podignuta dvospratna Građanska škola.
1896 Otvara se železnička pruga Pančevo-Vladimirovac (Vršac)
1896 Puštena u saobraćaj pruga Pančevo-Vladimirovac i podignuta zgrada železničke stanice na levoj obali Tamiša.
1897 Odobren Statut Društva pančevačkih ribara. Isidora Sekulić se zaposlila u Višoj devojačkoj školi. Ćurčin i Stojanović otvorili tkaonicu platna.
1898 Osnovana Rimokatolička ženska zadruga.
1899 Osnovano Pančevačko društvo “Sport” i izgrađena nova Svilara na levoj obali Tamiša.
1900 Puštena u rad Svilara na levoj obali Tamiša
1902 Otvorena Ratarska čitaonica i osnovano udruženje Pančevačka trgovačka omladina.
1903 Uspostavljena direktna telefonska linija između Pančeva i Budimpešte. Osnovano Pevačko nemačko zanatlijsko društvo i čitaonica.
1905 Na današnjem Trguu mucenika (nekad Ribljem trgu) podignuta je Železnicka stanica “Dunav”
1905 Organizovana Pančevačka zemljoradnička i zanatlijska izložba u Narodnoj bašti. Podignuta zgrada Mađarske kraljevske državne ženske građanske škole. Rođen Milan Butozan, budući slikar. Osnovano Pančevačko gazdinsko udruženje.
1906 Osnovana Pančevačka kreditna banka i osvećena Evangelička crkva.
1907 Podignuto gradsko parno kupatilo
1909 Osvećenje jevrejske sinagoge
1909 Podignute kule na ušću Tamiša u Dunav i Sinagoga. Proradio prvi bioskop. Otvorena zgrada Gradskog kupatila. Dr Vladimir Aleksić poleteo jedrilicom koju je sam projektovao.
1910 Uroš Predić završio oslikavanje ikonostasa u Preobraženskoj crkvi.
1911 Braća Jovanović osnovali Sirotinjski dom pri Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini. Počelo da radi “Hiljadu dinara dobrotvorno društvo”. Stevan Aleksić završio slikanje fresaka u Preobraženskoj crkvi.
1912 Osnovano društvo Srpski soko i Pančevačka pčelaraska zadruga. Umro Mita Topalović.
1913 Otvorenu su dve bioskopa: APOLO u ulici Kraljevića Dorda i MODERN u ulici Vojvode Mišića
1913 Proradili bioskopi “Modern” i “Apolo”.
1914 Hapšeni viđeniji Srbi. Umro Pavle Jovanović. Pučka banka osnovala biblioteku.
1915 Grad granatiran.
1916 Umro Kamenko Jovanović.
1918 Srbi zaposedaju Pančevo
1918 Vojska Kraljevine Srbije, sa kapetanom Aračićem na čelu, ušla u Pančevo. Petar Miloradović preuzeo Bahmanovu ciglanu.
1919 Obnovljeno Sokolsko društvo. Grad i gimnaziju posetio prvo Mihajlo Pupin, pa prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević. Osnovani Prva pančevačka parna ciglana i Pančevačko trgovačko udruženje. Održan prvi izbor za mis Pančeva.
1920 Osnovano Pančevacko frizersko berbersko udruženje
1920 Objavljen prvi broj nezavisnog nedeljnog lista “Kurir”. Izbeglice iz Rusije preuredile vojnu bonicu za svoje potrebe.
1921 Osnovano je udruženje hotelijera, kafedžija i poslastičara koje je za svog sveca i zaštitnika i krsnu slavu uzelo Sv. Trifuna.Te godine Pančevo ima 19892 žitelja
1921 Grad ušao u sastav Beogradske oblasti. Osnovano Udruženje hotelijera, kafedžija i gostioničara. Miloš Crnjanski počeo da predaje u gimnaziji.
1922 Osnovana Dunavsko-tamiška vodna zadruga. Postavljen kamen temeljac za Crkvu svete Ane. Dr Nikola Milutinović izdao u okviru edicije “Naše sveske” monografiju Pančeva. Dragutin Telesko postigao jugoslovenski rekord u skoku uvis. Održana partija šaha sa živim figurama.
1923 Osvećena je Anina crkva koju je podigao Đođe Vajfert
1923 Osveštana Crkva svete Ane. Osnovan Pančevački sportski klub. Uspostavljena noćna vazdušna linija između Pančeva i Bukurešta. Dr Borislav Jankulov osnovao muzej.
1924 Osnovana Gradska biblioteka i otvoreno kupalište Lido na Dunavu. Dr Borislav Jankulov izdao knjigu “Prilozi za istoriju Pančeva”. Svečano otvoreno igralište Pančevačkog sportskog kluba.
1925 Likvidiranje pančevačkog velikog Županskog zvanja. Osnovana je Viša trgovačka škola sa četiri odeljenja srednje trgovačke škole
1925 Uredba o ukidanju županija u Vojvodini suzila lokalnu samoupravu. Puštena u pogon pančevačka Elektrana. Objavljena Milekerova knjiga “Istorija grada Pančeva” u prevodu Vladimira Dakića.
1926 Uspostavljena direktna telefonska linija između Pančeva i Beograda. Osnovani Pecačko društvo “Tamiš” i obdanište Društva za siromašnu decu “Kneginja Ljubica”
1927 Osnovan je pančevacki sportski klub JADRAN, a Okružni sud je prvi put dobio el. osvetljenje
1929 Objavljen prvi broj lista “Pančevački glas”, čiji je vlasnik i izdavač bio dr Dragomir Vujić, a urednik Ladislav Gonda. Umro Dragomir Krančević.
1930 Osnovana je prva mehanička fabrika stakla za prozore A.D
1930 Osnovana Prva mehanička fabrika stakla za prozore. Ustanovljena Banatska ribarska zadruga.
1931 Teritorija Kraljevine Jugoslavije podeljena na devet banovina i posebnu administrativnu jedinicu, Upravu grada Beograda, Zemuna i Pančeva. Objavljen prvi broj lista “Naša sloga”, čiji je vlasnik i izdavač bio dr Mihovil Tomandl, a urednik Dušan Savić. Počela da radi fabrika sijalica.
1932 Prvog decembra otkriven je na velikoj pijaci spomenik kralju Petru I Oslobodiocu
1932 Objavljen prvi broj lista na nemačkom jeziku “Pančevačka pošta”, čiji je izdavač i vlasnik bio Simon Bartman. Puštena u rad Fabrika stakla. Osveštan kamen temeljac za spomenik Kralju Petru I. Podignut Pančevački most na Dunavu. Miladin Popović postao prvak države i Balkana u poluteškoj kategoriji u rvanju.
1933 Osnovan je prvi akademski ping pong klub. Iste godine Pančevac Kosta Bikar je dobio koncesiju za uspostavljanje gradskog autobuskog saobraćaja. Nakon tri dana rada saobraćaj je obustavljen jer taj jedan jedini autobus niko nije želeo da koristi
1933 Jedinstven jugoslovenski zakon o opštinama još više suzio lokalnu samoupravu. Objavljen prvi broj časopisa “Naše marke Jugoslavije”, čiji je odgovorni urednik i štampar bio Aleksandar Teke.
1934 Osnovana Industrija nameštaja i građevinske stolarije “Antonović a. d.”, koja je 1947. godine postala Industrija nameštaja “Gaj”. Objavljen prvi i jedini broj časopisa “Umetnost”, čiji je vlasnik i urednik bio Milan Butozan.
1935 Otvorena železnička linija između Pančeva i Beograda. U saobraćaj pušten Pančevački most. Objavljen i zaplenjen prvi broj lista “Skretnica”, čiji su urednici bili Milivoje Isailović i Slavko Njagulj.
1936 Izgrađen je drumski most preko Tamiša. Takođe je odobrena izgradnja nadvožnjaka kod železničke stanice “Predgrađe”.
1936 Podignut drumski most na Tamišu.
1937 Otvorene Fabrika skroba i Fabrika aviona.
1938 Dovršen je i pušten saobraćajni put Beograd-Pančevo.Osnovano je Brodogradilište kao privatno preduzeće pod nazivom Brodarska radionica i brodogradilište Pančevo
1938 Objavljen prvi broj lista “Naša zora”, čiji je vlasnik i urednik bio Dušan Savić. Osnovana predionica, u posleratnom periodu poznata pod imenom “Trudbenik”.
1939 Objavljen prvi broj časopisa “Ravnopravnost”, koji su uređivali Dušan Slović i Stevan Zebić. Osnovano Akcionarsko društvo “Utva a. d.”. Proradila fabrika betonskih proizvoda.
1940 Spojene Muška i Ženska građanska škola u Državnu mešovitu građansku školu. Objavljen prvi broj lista “Novi vesnik”, čiji je vlasnik i izdavač bio dr Borislav Patić. Julius Bauer postigao jugoslovenski rekord u trčanju na 100 metara.
1941 Jedinice Vermahta ušle u Pančevo.
1942 Okupator streljao 75 rodoljuba. Narodno pozorište Dunavske banovine preseljeno u Pančevo.
1944 Grad oslobođen od okupatora. Umro dr Jovan Erdeljanović.
1945 Održana osnivačka skupština jedinstvenog sportskog kluba “Sloga”.
1946 Osnovan Šumsko-industrijski kombinat.
1947 Osnovano Gradsko preduzeće za istovar i utovar plovnih i železničkih objekata i Gradsko mlinsko preduzeće. Industrijska škola pretvorena u Srednju tehničku školu, a na nekadašnjoj Građanskoj školi dozidan treći sprat. Svečano otvorena nova pozorišna sala.
1948 “Sviloprelac” preuzeo Svilaru. Osnovano Autotransportno preduzeće.
1950 Osnovana Učiteljska škola.
1951 Na Maloj pijaci podignuta spomen-česma obešenim rodoljubima. Osnovano Gradsko preduzeće za prikazivanje filmova.
1953 Osnovana Ćurčijsko-kožarska radionica Zemljoradničke zadruge, buduća “Krznara”.
1955 Osnovana Fabrika obuće. Rukometni klub “Dinamo” postao prvak države, a Dušan Patić proglašen za najboljeg rukometaša na svetu.
1956 Ukinuto Pančevačko narodno pozorište. Doneta odluka o podizanju petrohemijskog kompleksa.
1957 Rukometni klub “Dinamo” i Ragbi klub “Dinamo” postali prvaci države.
1958 Podignuta upravna zgrada “Elektrovojvodine”.
1960 Umro Milan Ćurčin.
1961 Podignuta zgrada Sreskog narodnog odbora, današnja Skupština opštine.
1962 Izgrađena “Azotara” i podignute osnovne škole “Stevica Jovanović” i “Branko Radičević”.
1963 Građevinsko preduzeće “Partizan” promenilo ime u “Konstruktor”.
1966 Umro Dušan Duda Bošković.
1967 Svilara prekinula rad. Zatvoreno Gradsko kupatilo. Završena izgradnja zgrade Opštinskog suda.
1968 Puštena u rad prva postrojenja Rafinerije nafte. Bokserski klub “Dinamo” postao prvak države.
1969 Podignuta dva ista stambena solitera u centru, sa “Trgoproduktovom” robnom kućom. Otvoreno infektivno odeljenje Gradske bolnice. Održana prva likovna kolonija “Deliblatski pesak”.
1971 Gradsko preduzeće za istovar i utovar preraslo u Luku “Dunav”. Ilija Jorga postao prvak države u karateu.
1972 Podignut soliter sa prostorijama Službe društvenog knjigovodstva u prizemlju. Otvoren novi hirurški blok u Opštoj bolnici.
1974 Otvoren novi internistički blok u Opštoj bolnici.
1975 Puštena u rad sadašnja autobuska stanica.
1977 Puštena u rad prva postrojenja u “Petrohemiji”. Podignut aneks Privredne banke.
1978 Podignuta zgrada hotela “Tamiš”.
1980 Biblioteka preseljena u novu zgradu. Otvoreni Dom JNA i Stanica milicije “Gornji grad”.
1982 Otvoreni nov Vatrogasni dom i zgrada “Panprojekta”.
1999 Projektili NATO avijacije razarali industrijske i vojne objekte u gradu.
2001 Pušten u saobraćaj nadvožnjak na Jabučkom putu.